Što zapravo znamo o plavom svjetlu?

Plavo svjetlo dio je prirodnog vidljivog spektra i samo po sebi nije „štetno”. Problem je prije svega u količini i vremenu izloženosti, osobito u večernjim satima.

Istraživanja o naočalama s filtrom plavog svjetla zasad daju mješovite rezultate. Takve leće mogu smanjiti količinu određenih valnih duljina plavog svjetla koje dolaze do oka, ali nije jasno da to kod svih osoba značajno smanjuje naprezanje očiju ili poboljšava kvalitetu sna.

Plavo svjetlo i san

Večernja izloženost svjetlu, osobito svjetlu bogatom plavim valnim duljinama, može utjecati na naš prirodni ritam spavanja i proizvodnju melatonina.

Zato, ako navečer dugo gledate u ekran, korisno je:

• smanjiti vrijeme provedeno pred ekranom
• uključiti noćni način rada na uređajima
• smanjiti intenzitet ekrana
• izbjegavati vrlo jaku svjetlost neposredno prije spavanja
• napraviti pauze tijekom dugotrajnog rada na računalu

Naočale s filtrom plavog svjetla mogu biti jedna od mogućih opcija, ali nisu zamjena za dobre navike pri radu s ekranima.

Kako odabrati kvalitetan filter?

Ako razmišljate o naočalama s filtrom plavog svjetla, nije svaki filter isti.

Važno je obratiti pažnju na:

✔ kvalitetu optičkih leća
✔ koliko i koje valne duljine filter smanjuje
✔ kvalitetu antirefleksnog sloja
✔ udobnost i pravilno pozicioniranje naočala
✔ vaše stvarne potrebe i vrijeme provedeno pred ekranima

Kod kvalitetnih optičkih leća cilj nije samo „što jači filter”, nego dobar balans između zaštite, optičke kvalitete, kontrasta i prirodnog doživljaja boja.

A što je s naprezanjem očiju?

Kod dugotrajnog rada pred ekranom neugodu u očima često ne uzrokuje samo plavo svjetlo.

Na naprezanje mogu utjecati i:

– dugo gledanje na blizinu
– smanjena učestalost treptanja
– suhoća oka
– nepravilna udaljenost od ekrana
– neodgovarajuća korekcija vida
– odsjaji i loše osvjetljenje radnog prostora

Zato je kod čestih tegoba važno promatrati cijelu sliku, a ne samo plavo svjetlo.

Naočale za rad pred ekranom: kada vam zaista trebaju?

Provodite li nekoliko sati dnevno pred računalom, možda ste već primijetili da su vam pred kraj radnog dana oči umorne, slika više nije jednako jasna ili nesvjesno mijenjate položaj glave kako biste bolje vidjeli ekran.

No je li problem u ekranu – ili u tome što vaše naočale nisu prilagođene udaljenostima na kojima svakodnevno radite?

Što su naočale za rad pred ekranom?

Naočale za rad pred ekranom, često nazivane i računalnim ili radnim/uredskim/office naočalama, posebno su prilagođene udaljenostima koje koristite tijekom rada.

Za razliku od klasičnih naočala za čitanje, koje su najčešće namijenjene vrlo maloj udaljenosti, naočale za rad pred ekranom mogu biti optimirane za udaljenost do računala, dokumente na stolu i prostor oko vas.

To je posebno važno kada tijekom radnog dana stalno mijenjate pogled između različitih udaljenosti.

Zašto obične naočale za čitanje nisu uvijek dovoljno rješenje?

Naočale za čitanje prvenstveno su namijenjene gledanju na blizinu – primjerice knjige, mobitela ili dokumenta.

Ekran računala obično se nalazi nešto dalje, otprilike 50–80 cm od očiju, ovisno o vašem radnom mjestu i načinu rada.

Ako pokušavate koristiti naočale koje nisu namijenjene toj udaljenosti, možete nesvjesno zauzimati neprirodan položaj glave ili se približavati ekranu. Kako izgledaju dobre naočale za radno mjesto?

Ne postoje jedne naočale koje odgovaraju svima.

Pri određivanju odgovarajuće naočalne korekcije važno je uzeti u obzir:

• udaljenost do monitora

• udaljenost do tipkovnice i dokumenata

• visinu i položaj ekrana

• koliko vremena provodite pred ekranom

• koje druge udaljenosti trebate jasno vidjeti tijekom rada

• vašu postojeću korekciju i individualne potrebe

Upravo zato naočale za radno mjesto nisu samo „naočale za računalo”. One se trebaju prilagoditi vašem stvarnom načinu rada.

Koji se simptomi mogu pojaviti tijekom rada?

Ako naočalna korekcija ne odgovara vašim potrebama, dugotrajan rad pred ekranom može biti praćen različitim tegobama, primjerice:

• umorom očiju

• povremenim zamućenjem vida

• glavoboljom

• osjećajem peckanja ili suhoće očiju

• češćim treptanjem ili suzenjem

• poteškoćama pri prebacivanju pogleda između različitih udaljenosti

• napetošću vrata i ramenog pojasa zbog neprirodnog položaja glave

Naravno, navedeni simptomi ne moraju uvijek biti posljedica naočala. Na njih mogu utjecati i osvjetljenje, položaj monitora, kvaliteta zraka, trajanje rada bez pauze i drugi čimbenici.

Zato je važno promatrati cijelo radno okruženje.

Koliko udaljenost zapravo znači?

Zamislite tipičan radni dan.

Ekran je udaljen 65 cm. Dokument koji čitate nalazi se na 45 cm. Osoba koja vam se obraća sjedi nekoliko metara dalje.

Ako tijekom rada stalno prelazite između tih udaljenosti, vaše naočale trebaju omogućiti što jednostavniji prijelaz između njih.

Tu posebne naočale za radno mjesto mogu imati veliku prednost: njihov optički dizajn može biti prilagođen upravo udaljenostima koje koristite na poslu.

A što je s antirefleksnim slojem?

Na radnom mjestu susrećete se s različitim izvorima svjetlosti – ekranima, stropnom rasvjetom, prozorima i drugim izvorima refleksija.

Kvalitetan antirefleksni sloj može smanjiti neželjene refleksije na površini leće i pridonijeti ugodnijem gledanju.

Kod odabira leća zato nije važna samo njihova dioptrija, nego i optička kvaliteta i kvaliteta površinskih slojeva. Naočale za radno mjesto nisu isto što i naočale za čitanje

Iako na prvi pogled mogu izgledati slično, njihova je namjena različita.

Naočale za čitanje prvenstveno su namijenjene blizini.

Naočale za radno mjesto prilagođavaju se udaljenostima koje koristite tijekom rada – primjerice ekranu, dokumentima i prostoru oko vas.

Vaše radno mjesto nije isto kao tuđe

Dvoje ljudi može raditi za računalom osam sati dnevno, a ipak imati potpuno različite potrebe.

Jedan radi na laptopu udaljenom 55 cm. Drugi koristi dva velika monitora udaljena 70–80 cm. Treći tijekom rada često gleda dokumente, razgovara s klijentima i kreće se po uredu.

Zato se i naočale za radno mjesto trebaju individualno prilagoditi osobi, a ne samo nazvati „računalnim naočalama”.

Radite svakodnevno pred ekranom?

Ako na poslu provodite mnogo vremena pred računalom, nemojte se samo navikavati na umor očiju ili neprirodan položaj glave.

U Clarusu možemo zajedno procijeniti koje udaljenosti koristite tijekom rada i koje bi optičko rješenje najbolje odgovaralo vašim svakodnevnim potrebama.

Jer dobre naočale za radno mjesto nisu samo one kroz koje vidite ekran.

To su naočale koje su prilagođene načinu na koji radite.

Progresivne leće nove generacije

Progresivna leća je optički složen sustav koji omogućuje jasan vid na različitim udaljenostima unutar jedne leće – od daljine, preko srednjih udaljenosti, do blizine. Za razliku od klasičnih bifokalnih ili trifokalnih leća, prijelazi između različitih područja vida kod progresivne leće nisu vidljivo odvojeni, već se dioptrija kontinuirano mijenja kroz površinu leće.

Suvremeni progresivni dizajni razvijaju se pomoću naprednih digitalnih tehnologija i sofisticiranih matematičkih algoritama. Optička površina leće optimizira se tako da se različite zone vida međusobno što bolje usklade, uz istovremeno upravljanje neželjenim astigmatskim područjima koja se prirodno pojavljuju kod progresivnih dizajna.

Više od same dioptrije

Kod tradicionalnog pristupa osnovni podaci za izradu progresivne leće prvenstveno su dioptrija, dodatak za blizinu i osnovni parametri okvira. Suvremeni individualizirani dizajni mogu uključiti znatno veći broj parametara.

U obzir se mogu uzeti:

1. monokularni razmak zjenica

2. monokularna visina ugradnje

3. položaj i dimenzije okvira

4. udaljenost oka od leće

5. nagib okvira

6. zakrivljenost okvira

7. način na koji naočale sjedaju na licu

8. geometrija i površinska konfiguracija leće u odnosu na oblik i položaj u okviru

9. individualne potrebe za vidom i svakodnevne vizualne aktivnosti

Na temelju tih podataka optički dizajn može se preciznije prilagoditi stvarnom položaju leće ispred oka.

Kontrola optičkih područja

Jedan od glavnih izazova kod progresivnih leća jest istovremeno osigurati kvalitetan vid na različitim udaljenostima i kontrolirati neželjene optičke efekte.

Promjena dioptrije kroz leću nužno stvara područja perifernog astigmatizma i optičkih distorzija. Njihov raspored i intenzitet ovise o dizajnu leće.

Kod suvremenih progresivnih dizajna napredni algoritmi optimiziraju distribuciju tih područja kako bi se dobio što funkcionalniji odnos između širine vidnih zona, progresije dioptrije i perifernih područja.

Cilj je postići što šire i korisnije zone vida uz što prirodniji prijelaz između daljine, srednjih udaljenosti i blizine.

Individualizacija progresivne površine

Kod individualiziranih progresivnih leća dizajn površine ne promatra se odvojeno od načina na koji će leća biti postavljena i korištena. Položaj leće u odnosu na oko izravno utječe na način na koji nositelj doživljava različite zone vida.

Zato precizna mjerenja imaju važnu ulogu u procesu izrade. Što su ulazni podaci precizniji, to se optički dizajn može bolje prilagoditi stvarnim uvjetima nošenja.

Kod naprednih digitalnih sustava moguće je dodatno optimizirati površinu leće prema većem broju individualnih parametara, čime se progresivni dizajn približava konceptu leće po mjeri.

Vid u pokretu

Suvremeni način života zahtijeva mnogo više promjena pogleda nego samo izmjenu daljine i blizine. Tijekom dana pogled se stalno premješta između različitih udaljenosti – pri hodanju, razgovoru, radu za računalom, čitanju, vožnji ili gledanju u prostor oko sebe.

Zbog toga se kod modernih progresivnih dizajna posebna pažnja posvećuje načinu na koji se vidne zone međusobno povezuju. Cilj nije samo postići potrebnu dioptriju u svakoj zoni, već omogućiti što prirodnije korištenje cijele optičke površine.

Što to znači za nositelja?

Dobro projektirana progresivna leća treba omogućiti funkcionalan vid na svim udaljenostima koje su važne za svakodnevni život, uz što prirodnije korištenje pogleda.

Konačni rezultat ovisi o kombinaciji više elemenata: kvaliteti optičkog dizajna, točnosti dioptrije, individualnim mjerenjima, pravilnom odabiru geometrije leće i preciznoj ugradnji u okvir.

Zato suvremena progresivna leća nije samo „leća s više dioptrija“. Ona je složeno individualno optičko rješenje u kojem se dizajn leće, podaci o nositelju i način korištenja vida međusobno povezuju.